Vipassana meditacija, također poznata kao meditacija uvida ili svjesnosti, najbolje je sažeta Sokratovom poznatom maksimom “Poznavati samoga sebe početak je mudrosti”. Cilj vipassane je dati nam uvid u pravu prirodu naših iskustava. Prije 2500 godina Buddha je otkrio da su znanje, uvid i dobrota jedini pouzdani protuotrovi za nezadovoljstvo i patnju. Naša sreća, rekao je, ne ovisi o vanjskim okolnostima koje se stalno mijenjaju. Gledajući prema unutra možemo otkriti da su ispunjenje i radost naša prava priroda. A meditacija uvida je metoda koju koristimo da gledamo unutra
Je li vipassana meditacija religiozna?
Dok znanstvenici mogu raspravljati o tome je li sam budizam religija, mi ga pripisujemo jednostavno “znanosti uma”. Buddha je podučavao cjeloviti put koji je trebalo slijediti kako bi se postigli rezultati koji bi doveli do buđenja i oslobađanja od nezadovoljstva i patnje. Iako put nije teistički, on se pridržava određenih filozofskih i duhovnih uvjerenja. Prema Buddhi, potpuni put do buđenja sastoji se od razumijevanja, moralnosti i uvida. Vipassana meditacija, koja je jedinstvena za budizam, put je do uvida. Sama metoda meditacije ne počiva na dogmi. Vipassana je stoga učinkovita tehnika meditacije koju mogu prakticirati pojedinci bilo koje vjere, čak i oni koji se ne pripisuju nijednom sustavu vjerovanja.
4 budističke vrline i 4 meditacijske prakse koje se koriste za njihovo njegovanje. dobronamjernost (mettā). suosjećanje (karuṇā). empatična radost (muditā). smirenost (upekkhā).
Što su Samatha i Vipassana?
Jedan tradicionalni način predstavljanja glavnih metoda budističke meditacije je dvostruk: svjesnost s jedne strane i meditacija svjesnosti ili uvida s druge strane. Klasični izrazi za njih su śamatha i vipassana.
Uz śamatha meditaciju – poznatu na engleskom kao mindfulness, tranquility meditation ili pomnost – vježbate fokusiranje svoje pažnje na jedan objekt. Često je predmet meditacije dah. Dok meditirate, prepoznajete i priznajete misli i emocije koje se pojavljuju u toku uma, puštate ih da prođu bez osuđivanja i vraćate se u dah. Ne morati ništa raditi s tim mislima i emocijama – jednostavno ih imati na umu i pustiti ih da se javljaju i nestaju same od sebe – nevjerojatno je opuštajuće kada to shvatite.
Iskustvo vipassana meditacije izgrađeno je na temeljima śamathe. Vipassana se obično prevodi kao praksa svjesnosti ili meditacija uvida. Jednom kada se um osposobi da ostane svjestan i otpusti smetnje (kada smo stabilni u śamathi), možemo koristiti tu bazu za istraživanje kvaliteta sebe, svijesti i naše percepcije. To je aktivniji, radoznaliji oblik meditacije od śamathe, mindfulnessa, pomnosti ili svjesnosti. Da bismo prakticirali vipassanu na način koji može dovesti do dubokih uvida o nama samima i našem svijetu, potrebno nam je vodstvo autentičnog učitelja koji nam može pomoći razumjeti metodu i prepoznati naše snage i krivulje učenja.
Što doživljavamo u vipassana meditaciji?
Postoje varijacije u tome kako se vipassana prakticira u različitim školama budizma. U nekim je školama vrlo slična śamathi, dok je u drugima izrazito drugačija. U svim slučajevima, vježbanje vipassane koristi našu urođenu znatiželju za razvoj uvida i mudrosti. Izvan jastuka, naša je znatiželja često usmjerena na druge ljude i stvari te je obojena predrasudama i očekivanjima. Međutim, tijekom naše prakse meditacije nepristrano i otvoreno istražujemo vlastita iskustva. To može dovesti do spoznaja koje mijenjaju život i sve veće topline i velikodušnosti u našim srcima.
Uvidi mogu imati veze s prirodom našeg iskustva sebe i stvari, moći ljubavi i suosjećanja, nesebičnosti itd. Tijekom stoljeća ljudi su koristili različite izraze za označavanje svojih iskustava – svjetlo, svjesnost, jasnoća , praznina, blaženstvo itd. – ali svi se slažu da je samo iskustvo neopisivo.
Vipassana vrste meditacije
Kayanupassana- kaya – tijelo.
Vedananupassana – vedana – osjećaji / senzacije.
Chittanupassana – Chitta – um/srce.
Dhammanupassana – dhamma – uzdizanje.
Mnoge naše svakodnevne aktivnosti mogu biti predmet i meditacije svjesnosti i svjesnosti. Naši postupci, misli, osjećaji i emocije, koliko god bili ugodni ili bolni, mogu se koristiti kao objekti meditacije. Opet, za ovaj oblik meditacije potrebna je praksa i njenim punim dobrobitima može se pristupiti samo ako je meditant predan i ima pouzdanog učitelja.
Praksa vipassana meditacije mogla bi biti upravo ono što trebate da otkrijete slobodu od svih vrsta nezadovoljstva i posijete sjeme mudrosti. Vipassana meditacija pomaže nam sagledati naš um s jasnoćom – vodi nas da “spoznamo sebe”. Namjera nije kontrolirati um, već postupno iskusiti dubine uma bez prepreka.
IZVOR: mindworks.org