Koje su četiri plemenite istine Buddhinog učenja?
Četiri plemenite istine rasvjetljuju bit Buddhinog učenja. Ove četiri činjenice uvode nas u istinu da postoji velika bol i patnja u životu. Ali budući da je početak boli, kao i početak patnje, uzrokovan nečim, tako i kraj patnje također ima uzrok. Postoji rješenje za našu patnju i bol.
Sam Buddha je spoznao ove istine kroz meditaciju , a možemo i mi. Važnost četiri plemenite istine je u njihovoj učinkovitosti mape koja nam pokazuje put izlaska iz patnje. Poduzimanjem akcije i praćenjem ove mape možemo pronaći trajnu slobodu od naše patnje.
Ukratko, četiri plemenite istine mogu se shvatiti kao sljedeće:
- Patnja postoji
- Patnja ima uzrok
- Patnja ima kraj
- Postoji put koji vodi do kraja patnje
Neki u početku zaziru od prve i druge plemenite istine, odbijajući vjerovati da je patnja uvijek prisutan dio života. Ali čak i kada smo najsretniji, naš ljudski život zahtijeva da ostarimo, razbolimo se i jednog dana umremo. Za one koji ostanu otvoreni i istražuju treću i četvrtu istinu, dostupne su dobre vijesti. Imamo moć promijeniti putanju svojih života i osloboditi se nepotrebne patnje.
Istina patnje
Prva od četiri plemenite istine je da patnja postoji. Riječ ‘patnja’ ovdje je dukkha na sanskrtu, što se također može prevesti kao bol, nezadovoljstvo, žalost ili tuga.
Često se naziva i ‘cijeli život je patnja’, neki čuju prvu plemenitu istinu i pogrešno misle da nam se govori da užitak ili sreća ne postoje. Buddha ne poriče postojanje sreće ili zadovoljstva. Umjesto toga, on nas podsjeća da nas zadovoljstvo i sreća za kojima jurimo ne mogu zadovoljiti.
Sve se uvijek mijenja. Naš novi auto će jednog dana biti stari auto, doći ćemo do dna sladoleda i naš teško zarađeni novac bit će potrošen. I mi se mijenjamo. Bez obzira na udoban položaj u kojem se nalazimo, starimo. Samo naše ljudsko postojanje znači da smo rođeni u nepostojanom svijetu u kojem ništa ne traje vječno. Ta neutemeljenost i neizvjesnost drži nas u strahu i stalnom stanju nezadovoljstva.
Istina o uzroku patnje
Žudnja se smatra uzrokom naše patnje. Žudnja, ili tanha , je nezasitna želja i pohlepa koja nas povezuje s boli. Ne želimo patiti, ali naša pogrešna potraga za srećom i stabilnošću koja se temelji na nepostojanom zadovoljstvu, predmetima i ljudima dovodi samo do nezadovoljstva.
Mislimo da znamo zbog čega ćemo se osjećati sigurno, ali griješimo. U korijenu naše žudnje leži neznanje. Neznanje je veliki nesporazum koji nas drži u beznadnom krugu privrženosti i odbojnosti. Pogrešno vjerujemo da će zadovoljstvo nastati kada konačno dobijemo ono što želimo ili uspijemo izbjeći ono što ne želimo.
Štoviše, neznanje nas drži zarobljenima u uvjerenju o zasebnom jastvu . Duboko u sebi mislimo da smo vrijedniji i zaslužniji od drugih. U našoj borbi da održimo osjećaj nadmoći ega, ne uspijevamo. Naš angažman u ovoj nepobjedivoj bitci nama (i drugima) ne uzrokuje ništa osim patnje.
Istina o kraju patnje
Neznanje koje nas drži zarobljenima u krugu žudnje manifestacija je rastresenog, neuvježbanog uma. U našem trenutnom stanju stresa i kompulzivnog, uobičajenog ponašanja nismo u stanju postići uvid u pravu prirodu stvarnosti. Nije ni čudo što smo krivo shvatili odakle zapravo dolazi zadovoljstvo.
Kad ovo čujemo, to nisu loše vijesti kakve smo očekivali. Mogli bi čak osjetiti olakšanje. Jer ako je naš vlastiti pogrešan um uzrok naše patnje, to je također i lijek. Stabiliziranjem uma i razvijanjem mudrosti, možemo zaobići krug koji nas drži zatvorenima u nezasitnoj navici vezivanja za neke stvari i izbjegavanja drugih.
Odricanje od ove navike privrženosti nije samo stvar želje da je se riješite. Prestanak, nirodha , žudnje proizlazi iz uzroka i uvjeta, kao i sve stvari. Buddha izlaže uzrok kraja patnje u četvrtoj plemenitoj istini.
Istina o putu koji vodi do kraja patnje
Četvrta plemenita istina predstavlja nam preciznu mapu koja vodi do kraja patnje. Međutim, nije sama mapa ta koja nas oslobađa. Poduzimanjem akcije i praćenjem mape stvaramo uzroke i uvjete vlastitog buđenja i oslobođenja.
Mapa koja nam je predstavljena je plemeniti osmerostruki put , arya ashtanga marga . Njegovi savjeti da živite etično, meditirate i razvijate mudrost, oživljavaju kroz praksu. Proveli smo cijeli život pokrećući uzroke koji nas dovode do boli. Da bismo to preokrenuli, umjesto toga svoje živote posvećujemo ispravnom pogledu, ispravnoj namjeri, ispravnom govoru, ispravnom ponašanju, ispravnom načinu života, ispravnom trudu, ispravnoj sabranosti i ispravnoj koncentraciji. Time postajemo oplemenjeni, ali i dalje uzemljeni, i dalje ljudi sa svojim dnevnim životima, a opet potpuno svjesni odakle sreća zapravo dolazi i potpuno slobodni od kruga patnje. Kroz praksu yoge i meditacije razvijamo mudrost i osobađamo se patnje.
Izvor: mindworks.org